Tema 3 Depresija
3.1. Definicija i simptomi: od normalnog stanja do patologije
Simptomi depresije, kao i mnogih drugih psihičkih poremećaja, normalni su u nekim okolnostima. Većina nas se ponekad osjeća tužno, melankolično, nesretno, utučeno ili malodušno na neko kraće vrijeme. Međutim, ovi simptomi mogu postati patološki ukoliko postanu intenzivniji i traju dulje vrijeme, čime počinju ometati svakodnevno funkcioniranje.
Depresija (prema DSM-5) se javlja kada osoba ima pet ili više simptoma tijekom razdoblja od 2 tjedna:
- Depresivno raspoloženje veći dio dana
- Značajan gubitak interesa ili zadovoljstva u svim aktivnostima
- Gubitak ili dobitak na težini
- Nesanica ili hipersomnia (povećano spavanje za oko jednu četvrtinu redovitog spavanja neke osobe)
- Stanje psihomotorne uzbuđenosti ili usporenosti
- Zamor ili gubitak energije
- Osjećaj bezvrijednosti ili izražene krivnje
- Smanjena sposobnost za koncentraciju i razmišljanje ili donošenje odluka
Barem jedan od simptoma treba biti ili (1) depresivno raspoloženje ili (2) gubitak interesa ili zadovoljstva.
3.2. Negativne automatske misli (NAM)
- NAM u svjesne ili podsvjesne misli koje se javljaju paralelno uz normalno razmišljanje. Te su misli iracionalne i samoporažavajuće. Privlače pozornost pojedinca i ometaju ga, a njihova prisutnost izaziva emocionalnu nelagodu.
- Takve misli karakteristične su za depresiju: što je depresija izraženija, ovakve misli češće i u većoj mjeri okupiraju pojedinca. Ujedno ih pojedinac postaje i svjesniji.
- Primjeri NAM-a: „Neću moći održati nastavu kako treba”, „Nisam dobra učiteljica”, „Učenici me ne vole”, Kolege misle da ne vrijedim i da nisam inteligentna”. Ukoliko osoba ovakve misli ne preispituje i počne u njih vjerovati čim se pojave, to može ukazivati na problem.
3.3. Rani znakovi upozorenja da treba potražiti pomoć
Ukoliko primijetite da vam se neki od navedenih simptoma u zadnje vrijeme javljaju češće i intenzivnije:
Patološka tuga, gubitak interesa i kapaciteta za užitak i smanjenje vitalnosti koje ograničava razinu aktivnosti i dovodi do pretjeranog umora koji se javlja nakon malih napora.
Osjećaj krivnje ili nedoraslosti, razdražljivosti, pesimizma u vezi budućnosti, misli o smrti ili samoubojstvu, gubitak povjerenja u sebe i druge, poteškoće pamćenja i koncentracije, nemir, poteškoće spavanja i smanjeni apetit i libido također mogu biti pokazatelji depresije.
Primijenite neku od strategija suočavanja ili se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje (psihologu ili psihijatru) kako biste što prije počeli raditi na rješavanju problema. Mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko.