Tema 4 Utjecaj društvenih medija na mentalno zdravlje djece i adolescenata
Uporaba društvenih medija i provođenje vremena online postalo je sastavni dio života djece i mladih.
Prema OECD-u (2017.), 2015. godine tipični petnaestogodišnjak iz države članice OECD-a koristio je internet od svoje 10. godine i provodio je više od dva sata online svaki radni dan nakon škole te više od tri sata dnevno online tijekom vikenda.
Ne iznenađuje činjenica da oslanjanje na digitalnu tehnologiju i društvene medije uzrokuje zabrinutost kod roditelja, učitelja, vlasti i mladih ljudi jer digitalna tehnologija i društveni mediji mogu uzrokovati anksioznost i depresiju, poremetiti san te mogu dovesti do nasilja na internetu i iskrivljenoga gledišta o vlastitom tijelu.
Na djecu i adolescente uvelike utječu influenceri i njihove objave na društvenim medijima, koje mogu biti pozitivne, npr. nadahnjivati ih da žive zdravije, no često prikazuju loše primjere, nerealistične težnje i uzrokuju praćenje opasnih trendova (npr. TikTok) te imaju negativne učinke na mentalnu dobrobit.
Adolescenti i mlade odrasle osobe (16 – 24) najčešći su korisnici društvenih medija. Oni mogu imati neke koristi od korištenja društvenih medija (npr. smanjenje usamljenosti ili jačanje postojećih prijateljstava), no pretjerana uporaba društvenih medija može imati i suprotni učinak (povećanje poteškoća mentalnog zdravlja, npr. anksioznost, depresija i suicidalnost).
Stoga je važno naučiti djecu i adolescente kako koristiti društvene medije.