Tema 2 Lažne vijesti/misinformacije/malinformacije/dezinformacije
Lažne vijesti mogu se javiti u obliku:
- pisanog teksta
- teksta popraćenog slikom – ta je vrsta obično najutjecajnija
- clickbaita: uz tekst lažnih vijesti dijeli se i poveznica na drugu mrežnu stranicu s ciljem ostvarivanja koristi od povećanog broja klikova i interakcija
Kako bi lažna vijest bila učinkovita, ne mora uvjeriti svakoga. Dovoljno je da uzrokuje određenu razinu zbunjenosti kako bi narušila povjerenje u službene izvore informacija.
Zašto su lažne vijesti učinkovite u obmanjivanju
- Lažne vijesti ukazuju na suptilnu razliku između onoga što je istinito i onoga što je vjerojatno.
- Svjedoci smo kontinuiranog protoka informacija u našim društvima: to je čimbenik koji smanjuje našu pozornost.
- Priroda modernih društvenih medija dizajnirana je kako bi ponudila ljudima ono što žele čitati, na temelju preferencija koje su već pokazali („eho-komore“).
Lažne vijesti
Ovaj pojam doslovno označava „izmišljene“ vijesti: to su lažne informacije koje izgledaju kao vijesti, ali koje su namjerno kreirane s ciljem obmanjivanja čitatelja.
Misinformacije
Ovaj pojam označava netočne ili neprecizne informacije.
Dezinformacije
„Namjerne misinformacije“ (tj. autor/pošiljatelj ima namjeru kreirati i podijeliti lažne ili obmanjujuće informacije).
Malinformacije
Najopasnije od svih: to su informacije koje imaju uporište u stvarnosti, ali se koriste za nanošenje štete određenoj osobi, organizaciji ili državi.
- Mobiteli djece školske dobi često su mete za lažne vijesti (Schultz, 2019), stoga je važno da učitelji potaknu svoje učenike da budu skeptični i kritični u vezi s bilo kakvim vijestima na koje naiđu online.
- Tijekom pandemije virusa COVID-19 lažne vijesti i misinformacije daleko su se proširile, što je uzrokovalo još više kaosa, straha i panike nego što je pandemija već uzrokovala.
- Kao rezultat toga, organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije savjetovale su ljudima da ne čitaju vijesti.
