Tema 1 Uvod

Djeca i adolescenti ranjiva su populacija s obzirom na razinu njihove tjelesne i psihološke spremnosti da se adekvatno pripreme ili reagiraju na učinke izvanrednih javnozdravstvenih i kriznih situacija (Codreanu, Celenza i Jacobs, 2014.). Psihosocijalni učinci ekstremnih događaja proizlaze iz složenog niza primarnih stresora (koji proizlaze izravno iz krizne situacije) i sekundarnih stresora (neizravno povezanih s kriznom situacijom) (Ministarstvo zdravstva, 2009.). Dok će većina djece i adolescenata doživjeti relativno prolazne poteškoće nakon izlaganja izvanrednim javnozdravstvenim i kriznim situacijama praćene procesima prilagodbe, neki od njih će doživjeti teže mentalne poteškoće koje u nekim slučajevima mogu zahtijevati intenzivne i dugotrajne intervencije i liječenje ( NATO/EAPC, 2009.; Ministarstvo zdravstva, 2009.). Stoga je važno upoznati se s tipičnim dječjim reakcijama i simptomima kao i onima koji bi mogli ukazivati ​​na potrebu za dodatnim intervencijama. Razumijevanje razlika među skupinama djece i adolescenata, izloženih izvanrednim javnozdravstvenim i kriznim situacijama, koje razvijaju ili ne razvijaju poteškoće mentalnog zdravlja (Trickey, Siddaway, Meiser-Stedman, Serpell i Field, 2012.) povezano je s razumijevanjem čimbenika povezanih sa situacijskim rizikom, ali i s ispitivanjem rizičnih i zaštitnih čimbenika unutar samog pojedinca, njegovih iskustava i njegove okoline.