D. ide u drugi razred i ima potvrđene kognitivne poteškoće. Ima nastavnika za rad s učenicima s posebnim potrebama, ali ne voli napuštati učionicu zbog obrazovnih aktivnosti, nego mu je draže biti s drugim učenicima iz razreda, premda prati diferencirani nastavni program. D. ima dobro razvijen govor i počeo je učiti čitati, pisati i računati sporije od ostatka razreda. D. koristi računalo za učenje pomoću programa za pisanje koji prevodi pisane riječi u simbole. Voli povijest i voli dijeliti svoj rad na računalu s ostatkom razreda.
1. Koje bi strategije nastavnik mogao usvojiti kako bi D. sudjelovao u nastavi povijesti?
2. Bi li rad u manjim skupinama bio poželjan? Ako bi, kako biste ga vi iskoristili?
Pitanje 1 Koje bi strategije nastavnik mogao usvojiti kako bi D. sudjelovao u nastavi povijesti? | 1A. Da, to bi pomoglo u procesu inkluzije. | 1B. Ne, to može biti zbunjujuće. |
Pitanje 2 Bi li rad u manjim skupinama bio poželjan? Ako bi, kako biste ga vi iskoristili? | 2A. Ne, veća bi skupina bila u redu. | 2B. Da, manja skupina može pomoći. Bilo bi dobro upoznati D.-a i skupinu te olakšati rane faze istraživanja i inkluzije. |
Zbog velikog broja djece pozitivne na COVID-19, u skladu s važećim propisima odlučeno je da će razred pohađati nastavu na daljinu. Četiri učenika u razredu imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe.
Kakvih se aktivnosti kao nastavnik možete dosjetiti kako biste osigurali inkluziju tih učenika čak i prilikom nastave na daljinu?
Tijekom nastave na daljinu ključno je da edukatori i nastavnici:
a. nastave povezivati ono što objašnjavaju tijekom nastave na daljinu s implikacijama u stvarnom svijetu.
b. ograniče se na objašnjavanje teorijskog dijela nastave.
c. ne povezuju ono što objašnjavaju tijekom nastave na daljinu s implikacijama u stvarnom svijetu.