– Pobrinite se da je okruženje mirno i da nema distrakcija. Komunikacija s djetetom bit će lakša ako osjeti da obraćate pozornost na njega. Dok razgovarate s djetetom, ograničite druge aktivnosti poput gledanja u mobitel. Dijete treba osjećati da ima Vašu punu pozornost.
– Izaberite vrijeme kada je dijete slobodno. Dijete možda neće htjeti razgovarati dok je zaokupljeno nekom drugom aktivnosti. Bolje je pričekati neko drugo vrijeme za razgovor. Vrijeme nakon nastave ili za vrijeme velikog odmora može biti pogodno za razgovor dokle god izbjegavate teme koje bi mogle uzrujati dijete.
– Budite kratki i jasni. Dijete će bolje razumjeti poruku ako se zadržite na jezičnoj razini primjerenoj njegovom stupnju razvoja. Koristite se jednostavnim rječnikom i kratkim rečenicama te izbjegavajte duge monologe. Cilj je ostvariti pozitivnu raspravu.
– Obratite pozornost na neverbalnu komunikaciju. Stav i geste djeteta šalju poruke koje Vam mogu pomoći da se bolje povežete s njim. Na primjer, skretanje pogleda i zatvoreno držanje (okretanje leđa, spuštanje glave…) mogu ukazivati na nelagodu djeteta.
– Koristite „ja” umjesto „ti”. Tako se dijete neće osjećati kao da ga kritizirate. Osim toga, dat ćete mu dobar model komunikacije koji može koristiti u komunikaciji s drugom djecom.
– Poštujte dijete. Izbjegavajte okrivljavanje ili generalizacije riječima poput „nikad” ili „uvijek”. Na primjer, rečenice poput „Uvijek zaboravljaš knjige” ili „Nikad ti se ne sviđa ručak” mogu navesti dijete da se zatvori i počne uskraćivati informacije.
– Budite otvoreni. Ako se ne slažete s djetetom, dajte mu do znanja da je u redu ne slagati se oko svega i pokušajte promotriti stvar iz njegove perspektive. Nemojte ga osuđivati. Ipak, objasnite mu koje su vrijednosti i pravila važna u Vašoj školi i da ih mora poštovati. Važno je biti otvoren prema onome što Vam dijete govori. To će mu pružiti sigurno okruženje za učenje kako razgovarati o idejama.