Tema 2 Specifične strategije za nošenje sa stresom

2.1. Kognitivno rekonstruiranje

-> Ista tehnika opisana je kod Teme 1: specifične strategije za nošenje sa anksioznošću, ali se sada primjenjuje na stresne situacije.

Kognitivno rekonstruiranje sastoji se od prepoznavanja i mijenjanja nedaptivnih misli, koje se onda nastoji zamijeniti s prikladnijima kako bi se smanjila ili potpuno uklonila emocionalna nelagoda koju te misli izazivaju.
Tehnika uključuje razgovor o negativnim automatskim mislima koje se javljaju u situacijama koje izazivaju anksioznost i druge emocionalne tegobe (npr. „Mislim da sam dosadna.”) te njihovu zamjenu s racionalnim vjerovanjima i mislima (npr. „Ne mogu ljudima čitati misli, ali vjerojatno su umorni.”).

Ovo nije jednostavna tehnika, ali može se vježbati. Ukoliko vas zanima više o ovoj temi, pogledajte ovaj video: https://www.youtube.com/watch?v=YxJCM-hXp-M

2.2. Distrakcije i smisao za humor

-> Distrakcije su opisane kod Teme 1: specifične strategije za nošenje s anksioznošću

Poticanje odvraćanja pozornosti i smisla za humor učinkoviti su načini suočavanja sa anksioznošću i stresom i olakšavanja nošenja s problemima. Osim što olakšavaju preusmjeravanje pažnje s problema na nešto drugo, pomažu relativizirati značaj i važnost problema.
Jedan od učinkovitih načina za nošenje sa stresom i anksioznošću je promjena fokusa pažnje, čime razbijamo lanac koji održava anksioznost i omogućuje nam da se suočimo sa situacijom.
Tehnike distrakcije sastoje se od voljnog premještanja pažnje s naših misli i neugodnih podražaja na druge podražaje koji nam omogućuju da se anksioznost i stres smanje.
Kod izbora zadataka moramo uzeti u obzir: 1) da pobuđuje interes osobe koja ga izvodi, te 2) da uključuje važne ponašajne implikacije, odnosno da je osoba koja izvodi zadatak aktivni sudioniku tom procesu i toj aktivnosti.

2.3. Rješavanje problema

Situacija postaje problem kada se ne može učinkovito riješiti. Ponavljani neuspjeh u rješavanju problema izaziva kroničnu nelagodu, anksioznost i osjećaj bespomoćnosti, što nam otežava daljnje traženje rješenja problema.
Tehnike rješavanja problema nastoje pomoći pojedincu da odluči što je najprimjereniji odgovor u nekoj situaciji. Ove tehnike sastoje se od nekoliko koraka:

1.Identifikacija i opis problema na jasan, brz i precizan način.

2.Potraga za mogućim rješenjima ili odgovorima analizom iz nekoliko različitih perspektiva.

3.Primjena procedure analize i vaganje različitih odgovora kako bi se donijela odluka o najprimjerenijem rješenju problema.

4.Izbor i provedba koraka koje je potrebno poduzeti u procesu rješavanja problema.

5.Procjena rezultata do kojih je dovela primjena izabranog rješenja.

Ukoliko želite otkriti kako rješavati probleme na radnom mjestu, pogledajte ovaj video: https://www.youtube.com/watch?v=ehRNriENFic

2.4. Socijalna podrška

Socijalni odnosi s drugim pojedincima često služe kao izvor psihološke, ali i instrumentalne podrške. Društvena skupina može biti ona koja olakšava pojedincu adaptaciju i integraciju činjenica iz realnosti koja ga okružuje. Stoga je ključno da se uspostavi i razvije socijalna mreža koja pojedincu može osigurati takvu potporu.
Mnogi ljudi u svojim bližnjima (prijateljima i članovima obitelji) nalaze podršku u nošenju sa stresom. Međutim, ovo nije slučaj u svim situacijama. Svatko mora pronaći onaj način suočavanja sa stresom koji njoj/njemu najviše odgovara.

2.5. Dobre navike spavanja i hranjenja

Razvoj zdravih navika spavanja i hranjenja svakako se preporuča u prevenciji stresa. Energetski zahtjevi koje trenutno primamo iz svoje okoline određuju potrebu za održavanjem odgovarajuće razine energije kako bismo mogli adekvatno odgovoriti na te zahtjeve okoline te kako se ne bi pojavio problem nedostatka energije.
Fizički i mentalni zamor ubrajaju se u okidače za pojavu stresa. Stoga je dobar odmor odličan način za oslobađanje od stresa.

Kako biste naučili više o tome kako hrana utječe na naš mozak, pogledajte ovaj video: https://www.youtube.com/watch?v=xyQY8a-ng6g

2.6. Redovita tjelovježba

Poznato je kako dobro fizičko zdravlje ima pozitivan učinak na prevenciju stresa. Stoga je preporučljivo redovito vježbati kako bi se povećala fizička otpornost na stres koja onda pojačava i psihičku otpornost. Zapravo, tjelovježba nas potiče da pažnju preusmjerimo sa psiholoških problema te nam omogućuje da se odmorimo i oporavimo od prethodne mentalne aktivnosti.
Fizičko vježbanje pokreće tijelo i poboljšava funkcioniranje i fizičku sposobnost. U skladu s time, osoba se bolje nosi sa stresom, što povećava kapacitet za fizički rad i poboljšava kardiovaskularne, respiratorne i metaboličke funkcije.

Želite li saznati više o dobrobiti tjelovježbe za vaš mozak, pogledajte ovaj video neuroznanstvenice Wendy Suzuki: https://www.youtube.com/watch?v=BHY0FxzoKZE

2.7. Skrb o sebi

Skrbiti o sebi znači pitati samog sebe što nam je potrebno i onda iskreno odgovoriti na to pitanje. Odgovor može upućivati na nešto jednostavno kao otići na spavanje ili priuštiti si dugu opuštajuću kupku, a može zahtijevati i nešto složenije procese, poput primjerice pomnijeg praćenja vlastitih navika i njihovih dugoročnih učinaka.
Skrb o sebi znači prepoznavanje i donošenje dobrih odluka o fizičkim, emocionalnim, mentalnim, financijskim i duhovnim potrebama.

Pogledajte ovaj video kako biste saznali više o brizi o sebi: https://www.youtube.com/watch?v=dBn0ETS6XDk

2.8. Mindfulness (usredotočena svjesnost)

Mindfulness ili „usredotočena svjesnost” je vježba bazirana na meditaciji koja se sastoji od treniranja umjeravanja pažnje na sadašnjost.
Mindfulness se sastoji od puštanja misli da lutaju bez otpora ili osuđivanja, jednostavno promatrajući ih kako dolaze i odlaze. Važno je razlikovati između fokusiranja pažnje te stava s kojim se to ostvaruje. Uz usmjeravanje pažnje na sadašnjost, osoba treba zauzeti stav koji se odlikuje znatiželjom, otvorenošću i prihvaćanjem.
Mindfulness vježbe mogu biti formalne i neformalne. Formalne vježbe zahtijevaju 45 minuta u danu tijekom kojih se vježba vježbe mindufulness meditacije. S druge strane, neformalno vježbanje uključuje primjenu ovih vještina u svakodnevnim situacijama poput jedenja ili hodanja.

Pogledajte ovaj video kako biste saznali kako vježbati mindfulness: https://www.youtube.com/watch?v=bLpChrgS0AY