Tema 6 Drugi problemi (tuga, problemi sa spavanjem)
6.1. Tuga: normalna i patološka tuga
Tugovanje je bolan, neočekivan proces koji se javlja kao odgovor na smrt voljene osobe ili bilo koji drugi oblik gubitka (školski neuspjeh, situacije poput razvoda braka, separacije, roditeljsko odbijanje, obiteljski problemi, seljenje, financijski problemi, gubitak zaposlenja, dijagnoza neke ozbiljne bolesti, itd.). Tugovanje je proces tijekom kojeg prorađujemo, asimilirano i nastojimo prevladati gubitak.
Proces tugovanja može biti normalan/jednostavan ili patološki. U prvom slučaju to je normalni odgovor na gubitak, s predvidljivim simptomima i njihovim razvojem. Obično je kratak i prate ga izrazi tuge i nelagode, poput plakanja i jecanja. Patološko tugovanje proces je tugovanja koji je odgođen ili izostaje. Tuga može biti iznimno intenzivna i dugotrajna, a može uključivati i suicidalne ideacije.
Elisabeth Kübler-Ross (1969) prva je opisala pet faza tugovanja, pri čemu ovaj proces ne mora biti linearan:
- Poricanje
Poricanje gubitka uobičajena je reakcija neposredno nakon gubitka, a često je praćena stanjem šoka (ili mentalne blokade).
- Ljutnja
Završetak poricanja povezan je s osjećajima frustracije i bespomoćnosti u pogledu vlastitih sposobnosti za promjenu u skladu s posljedicama gubitka. Ova frustracija zatim dovodi do ljutnje i bijesa.
- Cjenkanje
U fazi cjenkanja osoba se nada da se ništa neće promijeniti te da na neki način može utjecati na situaciju. Osoba razmišlja o mogućim „pogodbama” kako bi se preminula osoba vratila.
- Depresija
U ovom periodu osoba se počinje miriti sa situacijom i gubitkom, a to dovodi do osjećaja tuge i bespomoćnosti, socijalne izolacije i nedostatka motivacije.
- Prihvaćanje
Naposljetku dolazi faza prihvaćanja gubitka i stanje mira koje se povezuje s razumijevanjem da su smrt i drugi gubitci prirodni fenomeni u ljudskom životu. Prihvaćanje je povezano i sa spoznajom da se gubitak više ne može vratiti i nadomjestiti, a to dovodi do tugovanja.
6.2. Problemi spavanja
Problemi spavanja su stanja koja ometaju normalne obrasce spavanja i mogu se povezati sa smanjenom produktivnošću na poslu, čime mogu izravno utjecati na kvalitetu rada nastavnika. Postoji nekoliko različitih poremećaja spavanja, uključujući sljedeće:
| Nesanica | Apneja u snu | Hipersomnija | Poremećaj cirkadijalnog ritma | Parasomnija |
|---|---|---|---|---|
|
Nemogućnost usnivanja ili ostvarivanja duljeg, kvalitetnog sna koji bi omogućio obnovu energije. |
Poremećaj kod kojeg tijekom sna, na 10-ak sekundi prestaje disanje. |
Nemogućnost osobe da ostane budna tijekom dana. Uključuje narkolepsiju, koja izaziva ekstremnu dnevnu pospanost, pri čemu osoba zaspiva u bilo koje doba dana u bilo kojem kontekstu (što dovodi do problema na poslu i socijalnih problema). |
Problemi s ciklusom budnosti i spavanja koji otežavaju usnivanje i buđene na vrijeme. |
Neobična ponašanja poput govorenja, hodanja ili jedenja tijekom usnivanja, spavanja ili buđenja. |
6.3. Rani znakovi upozorenja da treba potražiti pomoć
Tuga
- Uobičajeni simptomi su: slabost, gubitak apetita i težine, poteškoće koncentracije, disanja i govorenja, nesanica, snovi o preminuloj osobi, krivnja, bijes itd.
- Međutim, ukoliko primijetite da se simptomi s vremenom ne smiruju te da i dalje imate intenzivne osjećaje zbog kojih vam je teško nastaviti sa životom → tada se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje (psihologu ili psihijatru) kako biste što prije počeli raditi na rješavanju problema. Mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko.
- Osobe koje proživljavaju iznenadni gubitak i nađu se u katastrofalnim okolnostima (poput neke javnozdravstvene krizne situacije), osobe koje su socijalno izolirane, koje se osjećaju odgovornima za nečiju smrt (realno ili nerealno odgovorne), osobe koje imaju povijest traumatičnih gubitaka te one koje su imale iznimno blizak i ovisnički odnos s preminulog osobom, imaju veću vjerojatnost da iskuse patološki proces tugovanja.
Problemi spavanja
- Svi povremeno patimo od problema spavanja u nekoj fazi života, neovisno o tome postoji li jasan uzrok tih problema ili ne.
- Međutim, ukoliko primijetite da se problemi sa spavanjem nastavljaju tijekom vremena te da utječu na vaš život (akademski, profesionalni ili društveni) → tada se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje (psihologu ili psihijatru) kako biste što prije počeli raditi na rješavanju problema. Mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko.