2.1. Definicija: normalni i abnormalni stres
2.2. Vrste stresa: akutni, epizodni akutni i kronični stres
Akutni stres
Javlja se na kratko vrijeme i obično brzo nestaje. Primjerice, dan ispunjen mnoštvom poslovnih obaveza, nastave i on-line edukacija. Ovakav stres pomaže pojedincu da se bolje snađe u „opasnim” situacijama. Također, akutni stres javlja se i kada radimo nešto novo i uzbudljivo.
Epizodni akutni stres
Javlja se kada je osoba često izložena akutnom stresu. Osobe izložene ovoj vrsti stresa obično imaju previše posla, previše obaveza, često su u žurbi i pri tome često kasne, a njihovi su životi kaotični i zbrkani.
Kronični stres
Javlja se kada se osoba nalazi dulje vrijeme u stresnoj situaciji. Primjerice, ako živi u disfunkcionalnoj obitelji ili izraženom siromaštvu, doživljava obiteljsko nasilje ili radi posao koji je iznimno stresan i neugodan. Ova vrsta stresa javlja se kada osoba ne može izaći iz stresne situacije.
2.3. Stres na radnom mjestu: sindrom izgaranja
→ Izgaranje se često prepoznaje tek kada je poprimilo ozbiljne razmjere. Stoga je važno prepoznati rane simptome i djelovati na njihovo smanjenje.
2.4. Rani znakovi upozorenja da treba potražiti pomoć
Ukoliko primijetite da vam se neki od navedenih simptoma u zadnje vrijeme javljaju češće i intenzivnije:
Mentalni simptomi: napetost, razdražljivost, problemi koncentracije, prekomjerni umor, problemi sa spavanjem, zabrinutost, tuga, itd.
Fizički simptomi: suhoća usta, ubrzan rad srca, problemi s probavom, učestalo mokrenje, znojenje dlanova, bol u leđima, napetost u mišićima koja može dovesti do grčeva i boli, vrtoglavica, problemi s disanjem itd.
Primijenite neku od strategija suočavanja ili se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje (psihologu ili psihijatru) kako biste što prije počeli raditi na rješavanju problema. Mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko.