Tema 2 Stres

2.1. Definicija: normalni i abnormalni stres

  • Stres je normalna ljudska reakcija. Štoviše, ljudsko je tijelo stvoreno tako da osjeti stres i reagira na njega. Kada osoba iskusi neke promjene ili izazove, odnosno stresore, njezino tijelo proizvodi fizičke i psihološke odgovore.
  • Ti odgovori pomažu osobi da se prilagodi novonastaloj situaciji. Stoga stres može biti i pozitivan, jer nas drži na oprezu, motiviranima i spremnima za akciju kako bismo izbjegli opasnost. Primjerice, ukoliko pripremate izlazak na neki ispit, stresna reakcija može vam pomoći u koncentraciji i usmjeravanju na zadatak.
  • Međutim, ako je stresna reakcija neproporcionalna podražajima iz okoline, ako je osoba izložena stresorima na dulje vrijeme ili nema perioda predaha i opuštanja, stres može postati problem.

2.2. Vrste stresa: akutni, epizodni akutni i kronični stres

Akutni stres

Javlja se na kratko vrijeme i obično brzo nestaje. Primjerice, dan ispunjen mnoštvom poslovnih obaveza, nastave i on-line edukacija. Ovakav stres pomaže pojedincu da se bolje snađe u „opasnim” situacijama. Također, akutni stres javlja se i kada radimo nešto novo i uzbudljivo.

Epizodni akutni stres

Javlja se kada je osoba često izložena akutnom stresu. Osobe izložene ovoj vrsti stresa obično imaju previše posla, previše obaveza, često su u žurbi i pri tome često kasne, a njihovi su životi kaotični i zbrkani.

Kronični stres

Javlja se kada se osoba nalazi dulje vrijeme u stresnoj situaciji. Primjerice, ako živi u disfunkcionalnoj obitelji ili izraženom siromaštvu, doživljava obiteljsko nasilje ili radi posao koji je iznimno stresan i neugodan. Ova vrsta stresa javlja se kada osoba ne može izaći iz stresne situacije.

2.3. Stres na radnom mjestu: sindrom izgaranja

  • Izgaranje se definira kao fizička, emocionalna i mentalna iscrpljenost, praćena smanjenom motivacijom, nižom učinkovitošću i negativnim stavovima prema sebi i drugima (APA psihologijski rječnik).
  • Izgaranje kod različitih osoba može izgledati različito, ali djeluje na fizičkoj, mentalnoj i emocionalnoj razini. Osnovni simptomi izgaranja su: osjećaj iscrpljenosti, nisko samopoštovanje, niska samoaktualizacija, poteškoće koncentracije, glavobolje, nesanica, niska učinkovitost, dosada, izostajanje s posla, razdražljivost, osjećaj nesposobnosti i neuspjeha.
  • Ovaj se sindrom javlja češće kod osoba koje rade u „pomagačkim” zanimanjima, odnosno zanimanjima koja uključuju brigu o drugima ili pružanje usluga drugima, poput zdravstvenih djelatnika i nastavnika.

 Izgaranje se često prepoznaje tek kada je poprimilo ozbiljne razmjere. Stoga je važno prepoznati rane simptome i djelovati na njihovo smanjenje.

2.4. Rani znakovi upozorenja da treba potražiti pomoć

Ukoliko primijetite da vam se neki od navedenih simptoma u zadnje vrijeme javljaju češće i intenzivnije:

Mentalni simptomi: napetost, razdražljivost, problemi koncentracije, prekomjerni umor, problemi sa spavanjem, zabrinutost, tuga, itd.

Fizički simptomi: suhoća usta, ubrzan rad srca, problemi s probavom, učestalo mokrenje, znojenje dlanova, bol u leđima, napetost u mišićima koja može dovesti do grčeva i boli, vrtoglavica, problemi s disanjem itd. 

Primijenite neku od strategija suočavanja ili se obratite stručnjaku za mentalno zdravlje (psihologu ili psihijatru) kako biste što prije počeli raditi na rješavanju problema. Mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko.