Tema 3 Informiranje učenika o pandemiji i drugim globalnim krizama u skladu s njihovim stupnjem razvoja

Važno je da edukatori informiraju učenike (i njihove roditelje) o pandemiji virusa COVID-19, da odgovaraju na pitanja i da im pomognu da procesiraju zabrinutost. Ključne točke mogu uključivati sljedeće:

  • Picture2
    COVID-19 je bolest slična gripi, ali je mnogo rjeđa. Većina ljudi koja se zarazi ne bude ozbiljno bolesna
  • Picture2
    Djeca i adolescenti koji se zaraze virusom obično imaju blage do umjerene simptome i oporave se bez potrebe za liječničkom ili bolničkom skrbi
  • Picture3
    COVID-19 lako se širi s osobe na osobu pa se škole zatvaraju kako se ne bi mnogo ljudi razboljelo odjednom
  • Picture4
    Ne znamo kad će se škole ponovno otvoriti, ali kad se otvore, školsko osoblje pomoći će učenicima da se prilagode. Učenici diljem svijeta ne idu u školu. Nisi sam i nećeš zaostati za drugim učenicima
  • Picture5
    Normalno je istovremeno imati različite osjećaje – uzbuđen si što ne moraš u školu, tužan si što ne vidiš nastavnike ili prijatelje, razočaran si jer su događanja otkazana, zabrinut si za budućnost, dosadno ti je kod kuće, zabrinut si za rođake
https://storage.trailstowellness.org/trails-2/covid-19-resources/tips-for-supporting-student-wellness-during-covid-19-with-mi-and-national-resources.pdf

Kako razgovarati s djecom u dobi od 6 do 12 godina – razmotrite sljedeće ključne točke:

https://www.theschoolrun.com/talking-children-about-mental-health
  • Picture268
    Djeca trebaju imati prilike za dobivanje socijalne podrške – to je ključno za prevladavanje teških iskustava
  • Picture264
    Ako se osjećaju izolirano od društvenih mreža i osjećaju zbunjenost, stres, zabrinutost ili razočaranje, potaknite ih da iziđu iz kuće kad je to moguće kako bi se vidjeli/sastali s drugim članovima zajednice
  • Picture260
    Predložite načine za povezivanje s drugim učenicima iz razreda, prijateljima i rođacima svaki dan, npr. telefonski ili videopozivom, slanjem pisama, e-poruka ili SMS-ova
  • Picture261
    Potvrdite da su njihova iskustva valjana – normalno je imati previše energije, često plakati ili iskusiti strah od odvajanja tijekom pandemije. Ako se ti problemi nastave javljati u razdoblju od više od 2 tjedna, obavijestite obitelj
  • Picture277
    Omogućite im da vam postavljaju pitanja
  • Picture276
    Razgovarajte o načinu na koji su sad povezani s milijunima djece diljem svijeta. Uistinu su svi zajedno u ovome i ovaj će se trenutak naći u povijesnim knjigama

Kako razgovarati s adolescentima u dobi od 12 do 18 godina – razmotrite sljedeće ključne točke:

  • Picture279
    Potaknite učenike da održavaju vezu sa svojim društvenim mrežama – važno je svakodnevno se povezivati s vršnjacima i obitelji
  • Picture280
    Uvjerite ih da je uobičajeno da imaju probleme s koncentracijom, da im nedostaje život kakav je bio prije pandemije, da su tužni zbog toga što se ne viđaju s ljudima, da su zabrinuti za rođake, da su razočarani zbog otkazivanja događaja, da im je dosadno i da su usamljeni
  • Picture281
    Razgovarajte o tome kako mogu voditi brigu o sebi: važno je strukturirati dan. Svijest o tome kako će dan izgledati može im pomoći da ga lakše prebrode
  • Picture282
    Tjelesna aktivnost jedan je od najučinkovitijih načina za očuvanje mentalnog zdravlja u ovim nesigurnim vremenima i za nošenje sa zabrinutošću, tugom i izolacijom
  • Picture283
    Pronađite vremena za mentalni odmor – već 5 minuta bavljenja vježbama opuštanja dnevno može smanjiti stres, povećati koncentraciju i poboljšati kvalitetu sna
https://storage.trailstowellness.org/trails-2/covid-19-resources/tips-for-supporting-student-wellness-during-covid-19-with-mi-and-national-resources.pdf

Nošenje s uznemirujućim mislima

  • Kad smo pod stresom, naš mozak češće nego inače proizvodi uznemirujuće misli. Možete primijetiti da vam mozak ubrzano radi ili da se fokusira na sitnice koje vam prije nisu smetale. Ako imate mnogo uznemirujućih misli, možete se osjećati nervozno, uznemireno i napeto
  • Kad smo suočeni sa stresom ili neizvjesnošću, naši se mozgovi usredotoče na znakove upozorenja za opasnost. Reakcije „borbe”, „bijega” ili „zamrzavanja” ubrzavaju rad srca i zbog njih se osjećamo uznemireno i napeto. Jedan od načina da se osjećamo bolje jest da identificiramo izvor svoje anksioznosti i da pažljivo promislimo o njemu kako bismo se smirili. Možete pomoći učenicima da nauče kako prepoznati uznemirujuće misli i da se umjesto toga fokusiraju na pozitivnije i korisnije misli – u nastavku se nalazi tablica s primjerima uznemirujućih misli i načinima za odgovaranje na njih
https://storage.trailstowellness.org/trails-2/covid-19-resources/tips-for-supporting-student-wellness-during-covid-19-with-mi-and-national-resources.pdf